Active Beauty
Fokus na bitno

Lukzus minimalizma.

Fokus na bitno

O luksuzu minimalizma, onoga što nam zaista treba kako bismo živeli ispunjen život. I zašto se pritom ne radi o materijalnim vrednostima.

Glava vam je puna, dupke puna hiljadama to-do lista, popisa, termina i stvari koje još morate da uradite. U glavi vlada haos, a to se onda lako prenosi i na našu okolinu. Upravo u stresnim vremenima kada je sve preokrenuto naopačke mnogi ljudi osete čežnju za jednostavnošću, jasnoćom i manjim brojem nebitnih stvari.

„Sa tačke gledišta psihologije,“ ističe mentalni trener i coach Florian Grasmik, „pojačana čežnja za minimalizmom čini se kao da ima prosvetljujuće značenje jer u današnje vreme živimo u krajnje užurbanom svetu u kojem su ljudi poprilično zasuti utiscima iz okoline. Logična reakcija bi bila da odgovorite na taj pojačani nadražaj uređenim, minimalističkim životnim stilom kako bi mogla da se uspostavi ravnoteža.“
Ali minimalizam ne podrazumeva radikalno oslobađanje od svih materijalnih stvari. Minimalizam je način razmišljanja. Ne odlučujemo se isključivo protiv materijalnih stvari, nego svesno u fokus stavljamo drugi nivo, na primer doživljaje i međuljudske odnose.

Samo ono što je potrebno umesto uvek sve više

Nije nužno stvar u tome da sve ono što posedujemo, jednostavno smanjimo na minimum, nego je reč o prilici da pronađemo prostor za stvari koje nas istinski usrećuju. Tok misli koji na prvi pogled deluje radikalno, ali može da pokrene lavinu ideja izgleda ovako: svaki put kada kupimo nešto, to platimo svojim životnim vremenom. Životno vreme koje smo iskoristili kako bismo zaradili novac koji upravo trošimo.

Pa zar ne bismo radije želeli da potpuno svesno koristimo svoje dragoceno vreme i posedujemo samo ono što nam stvarno i treba? Lakše nam pada da pristupimo konzumaciji na osvešćen način kada sebi predočimo šta sve posedujemo jer većina predmeta koji su nam zaista potrebni utonu u moru stvari koje nas na nesvesnom, a možda i svesnom nivou opterećuju svojom pukom količinom. Ali zašto nam toliko teško pada da se odvojimo od stvari, posebno uspomena? „Često su stvari povezane sa nekim psihičkim stajalištem iz prošlih vremena koja su deo naše prošlosti, a samim tim u velikoj meri određuju kako mi sami sebe vidimo, ali i kako želimo da nas drugi vide,“ pojašnjava Florian Grasmik. A ko se to rado odvaja od samog sebe? Kada želimo da oslobodimo prostor u sopstvenom okruženju, za to nema čvrstih pravila. Nekima će se nešto učiniti preteranim, dok će drugima odražavati pravu meru. Ali svi imaju isti cilj, a to je potreba za jasnoćom, želja za oslobađanjem od suvišnih stvari i usmerenost pažnje na bitno.

Pre nego što započnemo sa redukcijom svari u svom životu, trebalo bi još jednom da shvatimo da kod izbora minimalističkog stila života nije važno određivati sebe kroz stvari, one koje želimo da posedujemo ili onih kojih svesno želimo da se rešimo. Kada smo sigurni u to šta želimo da postignemo eliminacijom stvari i ako to ne uradimo kao posledicu impulsne odluke, onda možemo da počnemo da sređujemo svoj život, korak po korak. Ali ako nam se već i sama pomisao na oslobađanje prostora čini nemogućom, onda nije loša ideja da pomoć potražimo sa strane. Postoje stručni savetnici koji ljudima pružaju podršku u uspostavljanju reda i odvajanju od stvari. Time se bavi i Katrin Misere: „Morate da probate da se usredsredite na sebe,“ ističe, „jer je važno ono što je dobro za nas. A nije važno ono što drugi rade.“

Projekat stanovanje

Najveće i najvažnije područje primene je upravo ono na kojem se odmaramo od stresne svakodnevice kako bismo razbistrili glavu. Tu možemo da razmišljamo potpuno praktično: koje stvari i nameštaj su mi zaista potrebni u stanu? Na kojim mestima provodim većinu svog vremena i šta najčešće radim unutar svoja četiri zida? Osobama koje rado kuvaju, verovatno treba više predmeta od drugih. Često nam je lakše da promenimo stanje stvari kada vizualizujemo šta želimo da postignemo.

To najbolje funkcioniše pomoću moodboards-a za svaku sobu koji određuju osnovno raspoloženje, boje i najvažnije predmete za uređenje prostora. Potom možemo da započnemo sa oslobađanjem od nevažnog tereta. Kada jednom u tome uspemo, važno je da i nadalje održavamo ostvareni red. Prema mišljenju Katrin Misere za to postoje sasvim jednostavna pravila: svaki predmet mora da dobije svoje stalno mesto i nakon upotrebe tamo moramo i da ga vratimo. Tako će vam se i spremanje učiniti sasvim usputnih poslom i uvek će oduzimati najmanje moguće vremena.

Projekat ormar

Nakon pojedinačnih prostorija na red dolaze pojedinačna područja u stanu kao što je ormar. Pod pojmom
„Capsule Wardrobe“ se podrazumeva posedovanje samo onoliko odevnih predmeta koliko nam stvarno i treba. Kao neka smernica služi broj od 37 omiljenih odevnih predmeta po sezoni koja međusobno mogu dobro da se kombinuju. Ako ne želite da pratite ovaj koncept, i dalje možete da probate da sadržaj u ormaru svedete na minimum postavivši sebi sledeće pitanje: kako izgleda moj tipičan dan? Šta moja odeća mora da ima? Da li nosim drugačiju odeću na posao od one koju nosim u slobodno vreme?

U kojoj se odeći osećam prijatno? Blogerka Karolina Hubelnig (www.guteguete.at) je već primenila koncept „Capsule Wardrobe“ i trenutno poseduje 50 odevnih predmeta. „Tako štedim svoje vreme, sva odeća mi stane u ormar i u isto vreme pazim na životnu sredinu tako što dugo uživam u vrednim komadima i ne zamenjujem ih često novim,“ ističe. Savetuje nam da napravimo pregled stvari koje već posedujemo kako bismo odvojili omiljene predmete, a sve one kojih želimo da se rešimo, poklonimo onima kojima su potrebniji.

Projekat telo

I kupovini u supermarketu možemo da pristupimo minimalistički ako izbegavamo rasipanje i prepune frižidere. Pored toga treba tačno da razmislimo o tome šta želimo da jedemo u nekom određenom periodu i prema tome sastavimo popis za kupovinu. Isti princip važi i za negu tela jer tako izbegavamo impulsnu kupovinu, a samim time i prekomerno gomilanje neiskorišćenih šampona koji se nakupljaju oko kade.

Prostor možemo dodatno osloboditi ako koristimo višekratno iskoristive proizvode kao što su rukavice od mikrovlakana za odstranjivanje šminke ili menstrualnu čašicu koja zamenjuje uobičajene zalihe proizvoda slične namene. Kada odbacimo sav materijalni i duhovni teret, počećemo da primećujemo koliko pozitivne energije smo odjednom dobili tim odricanjem. Taj osećaj nakon što smo sortirali i pospremili stvari donosi olakšanje i rasterećenost što možemo da iskoristimo za neke sasvim nove sadržaje. Minimalizam oslobađa prostor i vreme kako bismo se suočili sa svojim unutrašniim ja, kako bismo sebi razjasnili svoje želje ciljeve i snove i kako bismo ih oživeli i počeli da ih ostvarujemo. Nakon tih prvih koraka je jako važno smisleno iskoristiti dobijeni prostor i vreme. Ali pre nego što produzmemo nešto novo, trebalo bi jednostavno da uživamo u dobijenom.

Kako će sortiranje stvari biti lakše:

Izvadite sve iz ormara kako bi stvari bile preglednije. Počnite sa onim stvarima za koje ste manje emotivno vezani.
Sharing is caring – stvari koje retko koristite, podelite sa drugima, a stvari koje bude loša sećanja spakujte odmah. Ono što ste izdvojili i ne planirate više da koristite, ne bacajte, nego poklonite nekome. Često nam je lakše da se odvojimo od nečega kada znamo da bi moglo da pomogne drugima.