Active Beauty
Između dva životna doba
Tekst: Josefine Haas

Menopauza

Između dva životna doba

Menopauza je period života koji donosi mnoge promene. Međutim, žene mogu da učine mnogo toga kako bi u ovom dobu ostale zdrave i osećale se dobro.
Žene se suočavaju s menopauzom sa veoma različitim osećanjima: neke se raduju novim slobodama bez menstruacije i kontracepcije, dok se druge sa žaljenjem opraštaju od plodne faze života. Postoji ipak nešto što je mnogima zajedničko: premalo se zna o fizičkim promenama koje nastupaju kada jajnici postepenopočnu da obustavljaju svoju funkciju i koje mogu da variraju od navala vreline do depresije.

Međutim, proces je veoma individualan, a ima i mnogo pozitivnihstrana: „Sopstvene želje postaju jasnije – a takođe se češće i realizuju. Mnoge žene sada najzad pronalaze vreme da o sebi povedu više računa ali i hrabrosti da energetske vampire postave na mesto“, kaže Šejla de Lic (Sheila de Liz), ginekolog i autor knjige „Woman on Fire“ (Izdavačka kuća „Rovohlt polaris Verlag“). Neke žene sada čak doživljavaju najbolji seks u životu, jer je „hormon libida“ testosteron i dalje aktivan. Prethodne nesigurnosti u pogledu izgleda ili samog akta uglavnom nestaju, a spremnost za eksperimentisanje se povećava. Hormonske promene počinju po pravilu oko sredine četrdesetih sa predmenopauzom.

Prve, neznatne promene u hormonalnoj ravnoteži mogu da nastupe i krajem tridesetih. Povremeno se može dogoditi da ovulacija izostane, što znači da se u drugoj polovini ciklusa formira manje progesterona ili se ne formira nimalo. To može da dovede do viška njegovog direktnog protivnika, estrogena – što može da se ispolji kroz pojačani PMS, podložnost stresu, otečene zglobove ili loš san. Promena traje u proseku sedam godina. Ovulacije postaju sve ređe i proizvodnja estrogena se sve više smanjuje. Mogu da se jave glavobolje, lupanje srca, depresija ili bolovi u zglobovima. Menstrualno krvarenje postaje nepravilnije. Menopauza, kao završetak ove faze, javlja se približno između 52. i 54. godine. Pošto sada nedostaje efekat obnavljanja ćelija estrogena, svi organi u telu polako slabe. To je ono što prouzrokuje tipične starosne bolesti, kaže Šejla de Lic, poput hroničnih bolova u zglobovima, visokog krvnog pritiska, visokog holesterola, depresije, osteoartritisa, vaginalnih tegoba, kalcifikacije arterija, osteoporoze, problema sa pamćenjem i sklonosti ka dijabetesu. Mnogi ginekolozi zbog toga preporučuju da se nedostatak hormona nadomesti humanim hormonima.

rema trenutnim saznanjima, žene na taj način mogu duže da održe dobro zdravlje, kaže Mihaela Bekl, (Michaela Boeckl), ginekolog iz Salcburga (praxisfrauenimzentrum.at). Doduše, ova terapija zamene hormona često se povezuje sa povećanim rizikom od raka dojke ili tromboze. Međutim, niti su u odgovarajućim studijama korišćeni humani hormoni, niti su mnoge učesnice u studiji bile prikladne za ovu vrstu terapije zbog starosti ili konstitucije, kažu ove lekarke. Terapiju treba započeti u roku od pet godina nakon prestanka proizvodnje hormona, objašnjava Bekl: „Kasnije će se već odigrati previše degenerativnih procesa.“ Estrogen tada može da ima negativan uticaj na zdravlje i da izazove trombozu ili moždane udare. Postoje i neke rizične grupe, poput bivših pacijentkinja s rakom dojke koje uopšte ne bi trebalo da uzimaju hormone.

Ginekolog određuje koji hormoni se uzimaju i pre svega koliko. Uglavnom se kombinuju estrogen i progestero– kontinuirano ili s prekidima u uzimanju progesterona ili oba hormona. Estrogen se obično apsorbuje kroz kožu kao gel, progesteron se pije uveče ili plasira u vaginu kao tableta da bi se iskoristio efekat pospešivanja sna. Pošto sluznica vagine postaje tanja, osetljivija i suva, ona može dodatno da se tretira blagom estrogenskom mašću. Biljne preparate, kao što su izoflavoni iz crvene deteline ili soje, telo prvo mora da transformiše kako bi ih prilagodilo odgovarajućim receptorima, kaže Mihaela Bekl. „To ne uspeva podjednako dobro kod svake žene, ali vredi pokušati.“ Nažalost, tema menopauze niti se na adekvatan način obrađuje tokom obrazovanja, niti postoje neki minimalni standardi, kaže Mihaela Bekl. Ona zbog toga savetuje da se obave konsultacije s lekarom specijalistom koji se bavi menopauzom. Pored toga, razgovori sa savetnicima za menopauzu mogu da vam pomognu da pronađete sopstveni put kroz ovu fazu života.

Koju funkciju imaju polni hormoni


Tokom menopauze i kasnije, estrogen i progesteron mogu da pomognu ženama da duže ostanu zdrave. Estrogen je odgovoran za jačinu kose, emocionalnost i ženske obline. Ovaj hormon gradi kolagen u koži i vezivnom tkivu, štiti od ateroskleroze i održava sluznicu vagine zdravom. Progesteron usporava proizvodnju estrogena, opuštajući mlečnu žlezdu i osiguravajući odmor i dobar san. Testosteron promoviše odlučnost i libido. Takođe održava mišiće a time i ubrzava metabolizam.

Saveti za blagostanje u menopauzi
  • Provera stila života
  • Menopauza je idealno vreme da se preispitaju navike i da se dovede u red ono što nije dobro za dušu – čak i ako su to stresni odnosi.
  • Način života
  • Najkasnije sada, žene treba da obrate pažnju na ishranu i da nekoliko puta nedeljno obave sveobuhvatni sportski program – uz trening izdržljivosti i snage, kao i vežbe za fleksibilnost i koordinaciju.
  • Vitamin E
  • Ako se vitamin rastvorljiv u masti uzima oralno, smatra se da smanjuje valunge, kaže ginekolog De Liz. Kada se koristi lokalno, smatra se da ublažava vaginalne tegobe.
  • Biljna sredstva
  • Ulje lavande deluje opuštajuće i smatra se da pomaže u borbi protiv poremećaja sna i valunga. Smatra se da čaj od žalfije ublažava preterano znojenje.