Dremati na ležaljci na plaži, obići vulkan ili plesati na seoskoj zabavi. Odlazak na godišnji odmor donosi opuštanje, avanturu i promenu perspektive. Ipak, isto tako ostavlja određeni uticaj na životnu sredinu, klimu i život koji se odvija na tom mestu. Na australijskom univerzitetu University of Queensland sprovedeno je istraživanje koje je pokazalo da turizam izaziva devet posto globalnih emisija CO₂. Veliki deo toga otpada na saobraćaj. Prema nemačkoj Saveznoj kancelariji za zaštitu životne sredine najštetniji oblik prevoza za klimu je let avionom. I sam turistički boravak ostavlja tragove: prema Global Nature Fundu (GNF) po gostu i noćenju u hotelu u proseku nastaje 1,38 kilograma otpada, a prema 2030report.de između 84 i 2400 litara vode koja se, na primer, troši za tuširanje, bazen i održavanje hotelskog vrta.

Dodatno treba pomenuti i prekomerni turizam. Reč je o okupljanju mnoštva ljudi na jednom mestu, što vrlo brzo izaziva gužve, vrevu i buku. Ugroženi postaju arheološka nalazišta, lokalne radnje, postojeća infrastruktura i ekosistem.

Ipak, putovanja mogu da budu i društveno i ekološki prihvatljivija, a ponude za upravo takva putovanja rastu. Od ruta koje isključuju letove, do održivog smeštaja – u današnje vreme mnoge platforme pružaju informacije o alternativi uobičajenim modelima odmora. Mnogo toga se razvija i na lokalnim nivoima: sve više hotela implementira ekološki prihvatljivu gradnju, obnovljive izvore energije, promišljene lance snabdevanja, smanjenje otpada, štedljivost u potrošnji vode i brigu o lokalnom stanovništvu i zaposlenima.

Ali i u ovoj industriji postoji opasnost od greenwashinga, a reč je o praksi u kojoj hoteli ili destinacije prikazuju sebe održivijima nego što zaista jesu. Prepoznatljivi sertifikati kvaliteta, poput EU Ecolabela, mogu pritom turistima da pomognu u orijentaciji. Takođe pomaže detaljno promišljanje prilikom planiranja putovanja: šta se krije iza izraza poput „zeleno“ ili „eko“? Šta hotel konkretno radi za zaštitu životne sredine prema podacima na njegovom web-portalu? Odabrane stručnjakinje daju u našem izveštaju podjednako konkretne i jednostavne preporuke za odgovorne odluke o putovanjima:

Postoje li sertifikati za održiva putovanja kojima se može verovati?

„Da, postoje! Tourismus-Labelguide (dostupan na tourismus-labelguide.org) ocenjuje više od 60 međunarodnih i evropskih sertifikata prema kriterijumima nezavisnosti, transparentnosti i međunarodnih standarda. Tako se može prepoznati koji su sertifikati zaista verodostojni i može se informisano odlučivati o rezervacijama, uzimajući u obzir životnu sredinu i društvenu odgovornost. Posebno preporučujemo sertifikate prema kriterijumima Global Sustainable Tourism Council (GSTC) – među njima su Travelife, Green Key i Good Travel Seal od Green Destinations. Oni zadovoljavaju međunarodne standarde održivosti, transparentni su i nezavisno provereni.“
Vera Thaler, magistarka nauka, stručnjakinja za održivost i turizam u neprofitnoj organizaciji fairunterwegs

Kako možemo najviše da smanjimo štetan uticaj na klimu na putovanjima?

„Do 80% štetnih emisija odnosi se na dolazak i odlazak, a voz i autobus su ekološki prihvatljiviji od aviona. Turističke agencije koje izostavljaju prevoz avionom, poput traivelling.com ili gleisnost.de, znaju najbolje rute. I na samom odredištu uticaj na klimu može da se smanji odabirom lokalnih jela, sezonske i vegetarijanske hrane, kao i pešačenjem, bicikliranjem ili vožnjom kajaka ‘u slow modu’. Osim pozitivnih učinaka za zdravlje, tako se intenzivnije doživljava okruženje, a lični odmor podiže na viši nivo prema principu mindful umesto mind full.“
Anna Kodek, Naturfreunde Internationale (NFI), odgovorna za održivi razvoj turizma

Kako da budemo što više u skladu sa životnom sredinom prilikom odabira hotela i boravka u njemu?

„Uglavnom važi pravilo da je najbolje da se obratimo direktno hotelu i samostalno napravimo rezervaciju, treba da obratimo pažnju i na dobru povezanost javnim prevozom ili da koristimo usluge prevoza. Proverite na webu ekološke i socijalne inicijative, kao i oznake održivosti. U hotelu treba štedeti energiju i vodu, tražiti održavanje sobe samo ako je potrebno, poneti svoje papuče. Za doručak izaberite sezonske i lokalne proizvode, a o tome razgovarajte s osobljem. Pokazivanje interesovanja na licu mesta može da donese brojne promene.“
Andrea Dietl, magistarka, konsultantkinja za održivi razvoj i društvenu odgovornost u turizmu u agenciji knallgrün

Koje prevozno sredstvo ostavlja manji CO₂ otisak: voz ili autobus?

„Putovanje vozom ili autobusom ima mnogo bolji ekološki bilans u poređenju sa ličnim automobilom ili avionom. Uz mnogo niže emisije CO₂, važna je i manja potrošnja prostora: autobus sa 50 sedišta zamenjuje oko 25 automobila s prosečno dva putnika, a voz sa 400 mesta čak oko 200 automobila. Ne može se uopšteno odgovoriti na pitanje šta donosi veću ekološku prednost – voz ili autobus – jer to zavisi od elektrifikacije pruga i korišćenja obnovljive energije. Najbolji izbor u ekološkom smislu svakako su biciklističke ture.“
Ulla Rasmussen, magistarka nauka, direktorka Saobraćajnog kluba VCÖ – Mobilnost sa budućnošću

Kako ljudi iz lokalnih zajednica mogu da imaju koristi od mog putovanja?

„Podržavanjem lokalne ekonomije – od noćenja u porodičnim smeštajima, primerenih napojnica, preko vodiča do lokalnih proizvoda. Poštovati znači čuvati prirodu i kulturu i izbegavati gomilanje otpadaka. Kako turizam ne bi bio samo preseljenje zapadnog načina života negde drugde, važno je da budete otvoreni – posetite lokalne pijace ili koristite javni prevoz. To jača zajednice i omogućava susrete koji koriste i putniku i domaćinima.“
Anna Kodek, Naturfreunde Internationale (NFI)