Active Beauty
Digitalna detoksikacija i korona: Postavite sebi ova pitanja!

Digitalna detoksikacija u vreme korone: Da li to uopšte ima smisla?

Digitalna detoksikacija i korona: Postavite sebi ova pitanja!

Sve vreme smo online, ne samo zbog korone. Da li nam je sada svima potrebna digitalna detoksikacija? Ili je upravo sada pogrešno vreme da se odreknemo pametnih telefona?

U 2020. godini, godini korone, ljudi provode u proseku više od tri sata dnevno sa pametnim telefonima. Kod mladih u dobi od 14 do 29 godina to je čak više od šest sati – dnevno! Nije ni čudo, jer:

Home office, online learning, vesti, video-pozivi, workout-streams, Netflix i, svakako, društvene mreže: digitalni uređaji nam u vreme korone omogućavaju da se bavimo svojim pozivom, studiramo, da se zabavimo u slobodno vreme i održavamo kontakt sa porodicom i prijateljima. Da li je to u redu u ovo vreme puno izazova? Ili moramo da izvučemo utikač i izvršimo digitalnu detoksikaciju? To pitanje smo postavili psihologu Kristini Hofman (Christine Hoffmann) i shvatili: Na to pitanje možemo da odgovorimo jedino mi sami.

Da li mi je potrebna digitalna detoksikacija? Ovih 6 pitanja je odlučujuće?

  1. Da li se i dalje osećam ispunjeno?

Koliko je sjajno što uprkos zaključavanju možemo da vidimo baku ili prijateljicu na drugom kraju sveta? Zamislite da smo tokom osamdesetih godina nedeljama morali da ostanemo kod kuće. Verovatno bismo nakon kratkog vremena preskočili zidove. Zbog toga našim digitalnim uređajima prvo moramo da izrazimo ljubav i zahvalnost.

Međutim, sada sasvim iskreno: koliko vas vreme na pametnom telefonu zaista ispunjava? A koliko izaziva nezadovoljstvo? Psiholog, Kristina Hofman kaže: „Digitalna detoksikacija ne znači da se potpuno odreknemo medija. Ona znači da korišćenje medija osmislimo na način koji je dobar za nas. Na prvom mestu treba razmisliti o sledećem: Kako se upotreba digitalnih uređaja odražava na moje raspoloženje? Kada vodi do stresa i nelagodnosti, a kada do dobrih osećanja?“

  1. Da li se osećam dovoljno povezano sa drugima?

Ljudi uvek imaju potrebu za povezivanjem, pogotovo u izazovnim vremenima. Često zanemarujemo ovaj osećaj i odvraćamo pažnju od njega pomoću Netflix & Co. Pri tome ova čežnja može lako da se zadovolji: ćaskajte sa prodavačicom u vašoj omiljenoj pekari. Osmehnite se nekom nepoznatom na ulici i učinite nešto dobro.

Najvažnije: Nemojte se izolovati. Savet Hofmanove: redovno se dogovorite sa nekom prijateljicom da zajedno prošetate noseći maske i uz propisanu udaljenost ili, da, uzmite svoj mobilni i pozovite nekoga ko vam prija. Jer naša sagovornica o tome nema dileme: Virtuelni kontakt je mnogo bolji nego nikakav.

  1. Digitalna detoksikacija ili: Šta da učinim sa svojim vremenom?

„Mnogi me uvek pitaju: Kada sve to postižeš? Međutim, ja na primer nemam televizor i ne provodim večeri ispred TV-a.“ kaže ekspertkinja Hofman. „Svi mi svakoga dana dobijamo na poklon sate koje možemo da ispunimo po sopstvenim željama. Što više vremena ispunimo medijima, ostaje nam manje vremena za druge stvari.“

Zato se iskreno zapitajte: Da li biste više voleli da se u slobodno vreme bavite nečim drugim, umesto da beskrajno skrolujete? Onda nemojte da razmišljate o tome: Čega želim da se odreknem? Već: Šta želim da radim? Da konačno pročitam sve te knjige? Ili da naučim da sviram neki instrument? Da čitam svojoj deci? Da vodim prijatne razgovore sa partnerom? Napravite spisak i krenite u akciju! Ukoliko osetite potrebu da „samo na kratko“ odete na instagram, recite: Stop! Sada radim stvari koje me čine srećnom, a za koje inače nikada nemam vremena.“

  1. Da li imam dovoljno „stvarnih“ doživljaja?

Virtuelni doživljaji nikada ne mogu da nas učine toliko srećnim kao stvarna iskustva. Naši pametni telefoni dizajnirani su tako da nam neprestano skreću pažnju sa „stvarnog života“. Međutim, mnoge studije dokazuju: Što se više mi ljudi nalazimo Ovde i Sada, to se bolje osećamo.

I ako sada kažete: Šta bi trebalo da doživim u ovom trenutku? Pa, ne može se reći da se iznenada osećam ispunjenom, ako se nađem u prepunom metrou. „Naprotiv!“, kaže psiholog Hofman. „Reč je o sitnicama. Kada pogledate kroz prozor iz voza i svesno uživate i večernjem svetlu ili kada se osmehnete nekom putniku, to pozitivno utiče na vaše raspoloženje.“ Nije reč o nekom velikom, sjajnom doživljaju, već o malim trenucima radosti.

  1. Šta bih želela da postignem?

Smanjivanje vremena koje provodimo online nije dečija igra, digitalna detoksikacija je na početku veoma zamorna i iscrpljujuća. Možete čak da očekujete simptome zavisnosti i simptome odvikavanja. Zbog toga počnite od malih promena.

Na početku zamislite promene koje biste želeli da ostvarite. Šta želite da postignete? Konkretna slika kreira efekat privlačenja, koji nam olakšava da ostvarimo te ciljeve, kaže psiholog. Međutim, nemojte sebe suviše da pritiskate. Navike su uporne i ne možemo da ih se oslobodimo od danas do sutra.

  1. Da li su mi potrebni konvencionalni trikovi za digitalnu detoksikaciju?

Ponekad ni najbolji spisak želja i najlepši ciljevi ne mogu da nas motivišu da odložimo mobilni telefon. Dakle, i u vreme korone, a čak posebno tada, možete da se vratite na stare savete za digitalnu detoksikaciju. To znači: striktno utvrđeni sati bez mobilnog telefona, zone bez mobilnog telefona (spavaća soba!), aplikacije za digitalnu detoksikaciju, deaktiviranje „push“ poruka i najzad, povremeno radikalno uključivanje režima leta.

Ukoliko imate decu, trebalo bi da zajedničke obroke provodite bez mobilnog telefona, a možda bi mogao da vam pomogne i trik sa kutijom za mobilni telefon: svi članovi porodice u određeno vreme stavljaju mobilne telefone u kutiju (koja bi mogla da bude lepo dizajnirana), kako bi se u tom periodu posvetili jedni drugima na potpuno analogan način.

Pored toga, može biti od pomoći, ako digitalne usluge prenesete na spoljne izvore. Kupite budilnik, stavite ručni sat i nabavite baterijsku lampu za domaćinstvo. Svaki put kada ne uzmete mobilni telefon u ruke, pružate sebi mogućnost da narednih pola sata ne provedete uranjajući u aplikacije