Active Beauty
Jednostavno pravilo za zdraviji jelovnik

Nutricionistkinja Milka Raičević govori o benefitima organske hrane.

Jednostavno pravilo za zdraviji jelovnik

Stres, brige, pesimizam, preskakanje obroka, ambicioznost, sticanje kapitala, opstanak, borba za bolje sutra. To je bila naša realnost. Kako ističe nutrcionistkinja Milka Raičević, tek kada se svet zatvorio i kad su usledili problemi i komplikacije, svi smo počeli da se preispitujemo koliko smo zdravi i šta možemo da uradimo za svoj organizam. Nezdrava hrana uzrok je brojnih zdravstvenih problema, počevši od gojaznosti, bolesti srca i kardiovaskularnih tegoba, sve do problema sa digestivnim traktom i različitih vrsta karcionoma, kaže ona.

Kako objašnjava nutricionistkinja, do bolesti upravo i dolazi zbog zagađenja vode, vazduha, zemlje i nezdrave hrane koju jedemo. Zato je sada pravi trenutak da se okrenemo ekologiji i organskoj hrani, koje su naša budućnost.

Organska hrana ili kako je drugačije zovu ,,hrana prirode“ podrazumeva zdravo i ekološki čisto zemljište, u čistom okruženju, bez hemijskog tretiranja biljaka i životinja. Samim tim, ljudi koji konzumiraju takve namirnice imaju predispoziciju da budu zdraviji. Organski proizvodi su strogo kontrolisani zakonskim normativima i na njihovoj ambalaži stoji znak ,,organski proizvod“, to jest logo sertifikovane kuće.

„Sertifikatom se potvrđuje da je neka hrana organska, zdrava, bezbedna, prirodna, da daje veću energiju i da ne sadrži hemijske supstance, pesticide, hemijska đubriva, hemijske konzervanse ni veštačke boje. Organska hrana je zdrava, bezbedna i ima veću nutritivnu vrednost, lakše se vari i gotovo da nema alergijskih manifestacija“, ističe Raičević, koja je stava da treba da razmišljamo o hrani koju jedemo, a ne da nam ona služi za puko zadovoljenje gladi.

Prema njenim rečima, prednost treba dati organskoj hrani nad konvencionalnom, jer je zdravija, hranljivija, sadrži vitamine, minerale, fitonutrijente, antioksidanse, daje sitost i lakše se vari. Organska hrana ima mnogo više kalcijuma, magnezijuma, gvožđa, omega-3 masnih kiselina. Takođe, u organskim namirnicama prisutnost toksičnih metala svedena je na minimum.

Pored toga, kako navodi nutricionistkinja, za uzgoj organske hrane koriste se prirodni resursi, stajsko đubrivo, prirodna zelena đubriva – lišća, trave i korovi koji ne zagađuju životnu sredinu, već poštuju prirodne cikluse štiteći ekološku ravnotežu. U procesima organske proizvodnje na prirodan način se uništavaju i štetočine, pa su samim tim organski proizvodi bezbedniji ne samo za ljude nego i životinje.

„Veoma je važno i to što ekološka poljoprivreda ne koristi nikakve hemikalije. Na organskim farmama zabranjeni su pesticidi, veštačka đubriva, herbicidi kao i veštački hormoni rasta. Organski usevi ’ozdravljuju’ životnu sredinu. Ono što je bitno je i što su bolesti koje se prenose hranom smanjene na minimum, poput ’bolesti ludih krava’ i sličnih opasnosti“, kaže Milka.

Organske namirnice čuvaju srce

„Da srce kuca ko sat neophodan je unos CLA (konjugovane linolne kiseline) koja se nalazi u organskoj hrani i koji nije ništa drugo nego zdrava masna kiselina koja ima zadatak da jača kardiovaskularni sistem. Nalazi se u organskim životinjskim proizvodima u mesu, mleku, mlečnim proizvodima, organskim prerađevinama, jer su životinje pasle prirodnu travu na otvorenim osunčanim pašnjacima, pile izvorsku vodu ili jele organsko seno. Ako se pitate koje je mleko najbolje, treba znati da je dokazano da organsko mleko ima 60 odsto više omega- tri masnih kiselina od konvencionalnog“, objašnjava nutricionistkinja.

Ova hrana ne sadrži pesticide, što je još jedna karakteristika u prilog zdravlja. Naime, kako ističe Milka, svakodnevno konzumiranje hemijskih pesticida dovodi do bolesti digestivnog trakta, karcinoma, probavne disfunkcije, učestalih glavobolja praćenih mučninom, povraćanjem i prolivima, kao i do prerane smrti usled oslabljenog imuniteta. Pojedini elementi u konvencionalnim namirnicama često su i uzrok rastuće gojaznosti u svetu, kaže ona.

„Moramo da menjamo loše navike i ’ozdravimo’ telesnu težinu koja je krivac za sve bolesti i komplikacije, počev od srčanih, hormonalnih, endokrinoloških… Gojaznost vodi ka dijabetesu, šlogu, infarktu srca, a odgovorna je i za deformitete kičme, kostiju, ravne tabane, anemije, kancer. Istraživanja iz Velike Britanije su pokazala da je čak 60 odsto obolelih od virusa korona sa teškom kliničkom slikom bilo gojazno, zbog čega su završili na respiratoru. Činjenica je da gojaznost slabi imuni sistem, otežava disanje, pritiska pluća, podiže dijafragmu, a otežava i rad ostalih organa“, poručuje nutricionistkinja.

Organska hrana je ukusnija i sočnija

Kako ističe Milka Raičević, u organskoj hrani nema antibiotika, vakcina, hormona i lekova zbog čeka je ona zdravija i bezbednija za ljude. Ipak, postoji još jedan razlog da vaši zalogaji budu organski.

Organska hrana je hrana boljeg ukusa, sočnija je i mirisnija, a kao što znamo, zdravije je uvek ukusnije. Organska hrana ima sertifikat koji garantuje da se poštuju prirodni resursi, voću i povrću se omogućava da zri prirodno i to je razlog boljeg ukusa i zdravijeg proizvoda. Naime, organizmu prija izvorna hrana, koja je kvalitetnija, sadrži više vitamina, minerala i ostalih sastojaka, i isto tako podiže imunitet, čuva vitalnost i daje zdravu sitost“, kaže nutricionistkinja i zaključuje:

„Zbog svega toga treba hitno promeniti nezdrave navike. Podsetimo se reči Dostojevskog koji je rekao da kada je bogatstvo izgubljeno – ništa nije izgubljeno, ali kada je zdravlje izgubljeno – skoro sve je izgubljeno. I Hipokrat, koji se smatra ocem medicine je još 460. godine pre Hrista objasnio da je bolest prirodna pojava koja može imati prirodne uzroke.“