Deset pitanja i odgovora o mamografiji
Mamografija ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti. Ali kako zapravo izgleda taj pregled? I šta ako on eventualno boli? Razgovarale smo sa stručnjakinjom i same prošle pregled – dajemo vam informativni izveštaj.
Sadržaj
- Dr Veronika Riegler, šta je mamografija?
- Kako protiče pregled?
- Na šta treba obratiti pažnju pre mamografije?
- Zašto je mamografija tako važna za rano otkrivanje raka dojke?
- Šta se dešava ako se posumnja na promenu ili se otkrije kvržica?
- Šta svaka žena može sama da uradi za prevenciju?
- Zašto se preporučuje mamografija svake dve godine – i zašto posle 70. godine više ne?
- Prvi put na mamografiji: iskustvo
Dr Veronika Riegler, šta je mamografija?
Mamografija je poseban rendgenski pregled dojke i trenutno najvažnija slikovna metoda za rano otkrivanje raka dojke. Služi za otkrivanje vrlo malih promena u tkivu ili tumora, mnogo pre nego što postanu opipljivi ili izazovu simptome.
Prema mišljenju ginekološkinje, ovo su tipični simptomi raka dojke kod žena.
Kako protiče pregled?
Pregled se obavlja u radiološkoj ustanovi. Svaka dojka pojedinačno se nežno pritisne između dve ploče na kratko vreme. Obično se za svaku dojku rade dva rendgenska snimka iz različitih uglova. Ceo pregled traje samo nekoliko minuta. Ako je medicinski potrebno, odmah posle toga može da se uradi i ultrazvučni pregled (sonografija). O tome odlučuje radiolog. Rendgenske snimke nezavisno ocenjuju dva posebno edukovana stručnjaka (tzv. dvostruka procena). Pacijentkinje nalaz dobijaju najkasnije u roku od sedam dana.
Tokom mamografije snimaju se rendgenski snimci svake dojke.
Na šta treba obratiti pažnju pre mamografije?
Idealno vreme za mamografiju je nekoliko dana posle zadnje menstruacije pa sve do sredine ciklusa. Za žene u menopauzi nije važno kada obavljaju pregled. Na dan pregleda ne preporučuje se korišćenje dezodoransa, krema ili pudera na području dojki i pazuha, jer mogu da daju pogrešnu sliku. Pre pregleda potrebno je skinuti nakit sa područja grudi. Najbolje je obući prsluk, bluzu ili majicu, a ne haljinu ili kombinezon, jer se prilikom pregleda mora osloboditi gornji deo tela.
Zašto je mamografija tako važna za rano otkrivanje raka dojke?
Rak dojke najčešći je oblik raka kod žena. Mamografija može da otkrije tumore u vrlo ranoj fazi. Rano postavljanje dijagnoze obično omogućava nežnije i uspešnije lečenje. Izgledi za izlečenje znatno se povećavaju što se bolest ranije otkrije.
Šta se dešava ako se posumnja na promenu ili se otkrije kvržica?
Važno je znati da sumnjivi nalaz ne znači automatski rak! Kod 100.000 žena obično se pojavi 2.000 sumnjivih nalaza posle kojih slede dodatne pretrage, poput magnetske rezonance dojki (MRI), ultrazvuka i, prema potrebi, uzimanja uzorka tkiva (biopsija). Od tih 2.000 dodatnih pregleda otkrije se 421 invazivni karcinom (maligni tumor) koji se dalje leči*. Dalja obrada sprovodi se strukturisano i u skladu sa lekarskim uputstvima.
* 4. evaluacijski izveštaj BKFP, GÖG, 2023.
Šta svaka žena može sama da uradi za prevenciju?
Jednom mesečno, idealno pet do sedam dana nakon početka menstruacije, preporučuje se da obavite samopregled dojki. To uključuje posmatranje promena na koži, obliku dojki ili bradavicama pred ogledalom. Zatim sledi sistemsko opipavanje dojki i pazušnih jama, u stojećem i ležećem položaju, sa ispruženim prstima. Potrebno je obratiti pažnju na kvržice, zadebljanja, udubljenja ili iscedak iz bradavica. Kod sumnjivih promena treba se pravovremeno obratiti lekaru. Samopregled ne zamenjuje mamografiju, ali pomaže u razvijanju boljeg osećaja za sopstveno telo. Takođe je važno voditi zdrav način života – redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana i izbegavanje pušenja i alkohola mogu da smanje rizik od raka dojke.
Zašto se preporučuje mamografija svake dve godine – i zašto posle 70. godine više ne?
Ciljna grupa programa od 2023. godine, prema novim studijama, proširena je na žene do 74. godine. Te žene najviše imaju koristi od skrining programa. Od 75. godine nadalje, žene mogu da se dobrovoljno prijave za nastavak učestvovanja u programu posle procene odnosa koristi i rizika, i one primaju pozive svake dve godine, kao i ranije. Odluka o dvogodišnjem intervalu zasniva se na preporukama međunarodnih studija. Taj interval je prihvaćen u Austriji nakon detaljne rasprave i analize stručnih medicinskih grupa u saradnji s Austrijskom lekarskom komorom. On sledi preporuke međunarodnih smernica i primenjuje se u većini evropskih zemalja koje imaju programe ranog otkrivanja raka dojke.
Prvi put na mamografiji: iskustvo
Melanie, urednica časopisa ACTIVE BEAUTY, prvi put je otišla na mamografiju. I nije bilo tako loše kao što je očekivala…
Upravo sam napunila 40 godina. Nekoliko dana ranije bila sam na rutinskom pregledu kod svog ginekologa – bez posebnog razloga, bez tegoba. Na kraju pregleda lekar me je obavestio da u Austriji mogu da učestvujem u programu ranog otkrivanja raka dojke i uradim mamografiju od 40. godine života.
Taj kratki savet ostao mi je u sećanju. Možda i zato što mi je rođendan bio blizu, a možda i zbog toga što sam po rođenju iz Nemačke, gde žene poziv za mamografiju dobijaju tek od 50. godine. Zato mi se u Austriji činilo ispravnim i naprednim to što briga o zdravlju počinje deset godina ranije.
Po izlasku iz ordinacije dobila sam brošuru Austrijskog programa za rano otkrivanje raka dojke. Kod kuće sam je pročitala i odlučila: idem na pregled sada. Brošura je imala detaljna uputstva – uključivala je informaciju da se pre 45. godine poziv može aktivirati preko besplatnog broja telefona. Kratak, jednostavan poziv i već sam bila uključena u program. Od 45. godine nadalje pozivi dolaze automatski svake dve godine. Ne postoji jednostavniji način za prevenciju.
Odabrala sam rendgensku ustanovu i, iskreno, bila sam nervozna. Čula sam razne stvari o mamografiji: da se dojka pritiska, da boli, da je neprijatno. Bila sam zabrinuta kad sam stigla. No moj je strah brzo nestao.
Dočekali su me ljubazno, nisam dugo čekala i mogla sam da se presvučem. Posle kratkog vremena pozvali su me u sobu za pregled. Rendgenska asistentkinja srdačno me je pozdravila i mirno objasnila svaki korak pre početka. To me je mnogo smirilo.
Pregled je započeo: dojku su pažljivo postavili na uređaj, pozicionirali me i fiksirali kompresionom pločom. Da, dojka se pritiska – ali nije bolelo. Bilo je neobično, ali ni bolno ni dugotrajno. Postupak su ponovili s obe strane, iz dva ugla. Za manje od pet minuta sve je bilo gotovo.
Nakon toga sam se ponovo obukla i otišla u drugu prostoriju na dodatni ultrazvuk kod radiologa. Ponovo sam se svukla i legla na sto. Dok je lekar pregledao mamografske snimke uživo, objašnjavao mi je detalje pregleda, gustoću dojki i važnost prevencije. Rekao mi je nešto što mi je ostalo duboko urezano u pamćenje: „Svakog dana otkrijem jedan rak dojke.“ Taj trenutak me je dodatno podsetio na to koliko je važno rednovno ići na preglede – ne iz straha, nego zbog brige o sebi.
Moj nalaz je bio uredan. Osetila sam olakšanje, zahvalnost i uverenje da ću se sigurno vratiti ponovo za dve godine. Sigurno – i sledećeg puta bez straha.
Ono što mi je ostalo kao utisak nije neprijatnost koju sam očekivala, već pozitivan osećaj da sam odgovorno brinula o sebi.