Active Beauty
Mandelin efekat: zagonetan fenomen lažnih sećanja, šta je to?
vreme čitanja: min
Zagonetka

Mandelin efekat: zagonetan fenomen lažnih sećanja, šta je to?

Nije neuobičajena pojava da nas naše pamćenje ponekad izneveri. Ali kako to da veliki broj ljudi ima potpuno lažna sećanja o nekom događaju ili određenoj stvari? Nauka to naziva Mandelinim efektom. Psihološkinja sertifikovana za tehnike pamćenja odgovara na naša pitanja i daje savete kako da izbegnete ovaj efekat.

Naša stručnjakinja

Psihološkinja mr Tanja Nekola ima sertifikat Austrijskog saveznog udruženja za učenje, razmišljanje i pamćenje. Između ostalog, specijalizovala se za teme tehnike mindfulnessa i koncentracije. Odgovorila nam je na najvažnija pitanja o Mandelinom efektu.

Gospođo Nekola, šta je Mandelin efekat?

Svi znamo šta se dešava kada nešto pogrešno zapamtimo. Na primer, sigurni smo da se određeni događaj desio – iako je dokazano suprotno. To se ne dešava samo kod pojedinaca, već i kod većih grupa ljudi. Mandelin efekat je fenomen kolektivnog pogrešnog pamćenja događaja ili informacija. Mnogi ljudi pogrešno pamte, a ipak pamte istu stvar.

Zašto je Mandelin efekat nazvan po Nelsonu Mandeli?

Naziv dolazi od činjenice da je ovaj fenomen prvi put uočen u kolektivnim lažnim sećanjima na južnoafričkog aktivistu i borca za slobodu Nelsona Mandelu. Mnogi ljudi pogrešno su verovali da je Nelson Mandela već umro dok je bio u zatvoru 80-ih godina prošlog veka. Zapravo, on je bio prvi crni predsednik Afrike od 1994. do 1999. godine, zahvaljujući čemu je i postao poznat. Međutim, mnogi su godinama mislili da je Nelson Mandela mrtav, a to znači i mnogo pre nego što je vest o njegovoj smrti stigla u medije 2013. godine.

Koji još primeri Mandelinog efekta postoje?

Postoji mnogo primera, poput filmskih citata. Poznati filmski citat iz „Ratova zvezda” „Luke, ja sam tvoj otac” nikada nije postojao u ovom obliku. On zapravo glasi: „Ne, ja sam tvoj otac“. Lukeovo ime se i ne pominje. Čak se i James Earl Jones, glumac koji je pozajmio glas Darthu Vaderu, pogrešno prisećao. Takođe, „Beam me up, Scotty” ne pojavljuje se ni u jednoj epizodi „Zvezdanih staza“.

Mandelin efekat takođe se često javlja u našim sećanjima o slavnim osobama. Mnogi ljudi bi se zakleli da je Britney Spears nosila slušalice u spotu za „Ooops... I did it again“. Čak se i njena lutka prodavala sa slušalicama. I, naravno, nosila je slušalice tokom nastupa uživo – ali ne u muzičkom spotu. Priča se da je David Beckham bio model za Calvin Klein, ali bila je reč o kolekciji donjeg veša modnog lanca „H&M”.

Još jedan primer Mandelinog efekta je poznati Pokémon lik Pikachu: većina ljudi bi nacrtala Pikachua s repićem koji je crn na vrhu. Takođe bi sve oštre delove tela – uključujući i uši – obojili u crno. A vrh repa je zapravo žut.

Kako nastaje Mandelin efekat?

Sprovedene su studije o Mandelinom efektu, ali još nije pronađeno jasno naučno objašnjenje za ovaj fenomen. Međutim, postoje nagađanja o tome šta podstiče ili pokreće Mandelin efekat. S jedne strane su različite percepcije – nije svima sve isto i jasno. Deca, na primer, često ne prepoznaju osmeh Mona Lize pa njen izraz lica doživljavaju kao ozbiljan i namrgođen. Osmeh Mona Lize je jedva vidljiv. Samo odrasli mogu da prepoznaju da je reč o osmehu.

Prema drugoj teoriji o Mandelinom efektu ponekad imamo nepotpunu percepciju. Mozak automatski popunjava te praznine u pamćenju slikama ili informacijama koje možda nisu tačne, ali možda najbolje odgovaraju praznini koju popunjavaju. Dakle, nešto se „piše o tome“. Dodatke smatramo tačnim i istinitim. Učinak se pojačava društvenim potkrepljenjem.

Ljudsko pamćenje vrlo je podatno. Drugi ljudi mogu da utiču na nas i da nas nateraju da se prisetimo stvari koje nikada nismo videli ili čuli. Naučnici su otkrili da pomoću sugestivnih pitanja i sugestija određeni sadržaj može svesno da se „usadi“ u ljudska sećanja. Postoji poznati eksperiment „Lost in the Mall“. Ukratko, šest od 24 odrasla ispitanika „setilo se“ iskonstruisanog događaja da su se kao dete izgubili u trgovačkom centru. Inače, Mandelin efekat može da bude vrlo opasan u sudskim postupcima.

Može li Mandelin efekat da se spreči?

Naravno, idealno bi bilo da su informacije uvek jasne i nedvosmislene. Redovno ponavljanje podsetnika bilo bi takođe od koristi. Što duže traje informacija, to više sećanje bledi, a mi postajemo podložniji manipulaciji. Ako niste sigurni da li su informacije koje dolaze od spolja tačne, proverite ih što je pre moguće i ne dozvolite drugima da utiču na vas. Upotreba droga i alkohola povećava verovatnoću za lažna sećanja. Međutim, ne možete da isključite mogućnost da Mandelin efekat neće uticati i na vas. Naše pamćenje nije sto posto nepogrešivo.

x
Nažalost, nismo pronašli rezultate za vašu pretragu. Molimo vas, pokušajte sa drugim pojmovima za pretragu.